Hrvatsko imunološko društvo
Vas poziva na predavanje
Profesionalna izloženost i imunoprofilaksa protiv opasnih uzročnika
dr.sc. Neven Papić, dr.med.
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Mirogojska 8, Zagreb
srijeda, 29. travnja, 2015. u 14:00 sati
Institut za istraživanje mozga, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
seminarska dvorana, 1. kat Šalata 12, Zagreb
Sažetak predavanja
Emergentne zarazne bolesti, poput SARS-a, pandemijske i H5N1 ptičje gripe i virusa hemoragijskih vrućica, tragično su nas podsjetile na posebnu ranjivost zdravstvenih radnika prema infekcijama opasnim uzročnicima. Unatrag dva desetljeća virusi hemoragijskih vrućica (Ebola, Marburg, Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica) zbog visoke smrtonsti i zaraznosti predstavljaju poseban rizik za nozokomijalno širenje. Uspkros dugogodišnjoj praksi cijepljenja, u zemljama Europske unije redovite su i epidemije ospica, mumpsa i hripavca. Kako 3-17% zdravstvenih radnika nije procijepljeno protiv osipca (EU) uz trend daljnjeg porasta, zdravstvene ustanove predstavljaju potencijalno najrizičnije mjesto prijenosa infekcije. Od posebne je važnosti cijepljenje protiv sezonske influenze zdravstvenih radnika, koje je daleko od postavljenog cilja Europske unije od 75% do 2015. godine (u RH 10-25%). Iako je procjepljenost protiv HBV-a u RH preko 95%, u zanemarivog broja zdravstvenih radnika je učinjena kontrola titra protutijela, a poseban problem čine tehničke i pomoćne službe održavanja i čišćenja, u kojih je stupanj procjepljenosti u rehabilitacijskim bolnicama i lječilištima usprks zakonskoj obvezi i dalje niskih 50-70%.
Od posebnog je javnozdravstvenog i nacionalnog interesa opasnost od biooružja i planiranje preventivnih mjera i odgovora na izbijanje epidemija visokozaraznim i smrtonostim uzročnicima (velike boginje, antraks, kuga, botulizam). Unazad 10 godina dolazi do značajnog napretka u razvoju cjepiva protiv variolle, 2007. godine u SAD-u je odobrena druga generacija cjepiva ACAM2000, manje reaktogenosti i brže produkcije na staničnim kulturama, a 2013. EMA je odobrila za primjenu u EU Imvanex, prvo cjepivo koje sadrži nereplikativni virus (treća generacija), s značajno manje nuspojava i prihvatljive imunogenosti (oko 85%). Premda su eksperimentalna cjepiva protiv Ebole razvijena prije više od 10 godina, tek sada ulaze u klinička istraživanja. Radi se o rekombinantim cjepivima koja eksprimiraju Ebola virusni glikoprotein: nereplicirajuće adenovirusno- (GlaxoSmithKline) i replicirajuće VZV- cjepivo (NewLink Genetics). U animalnim modelima, cjepiva su se pokazala visokoefikasnima (do 100% zaštite nehumanih primata). U razvoju su još dvije mogućnosti imunoprofilakse: Zmapp – kombinacija 3 monoklonska protutijela protiv Ebola glikoproteina i TKM-Ebola – siRNA protiv polimeraze L, kofaktora polimeraze VP35 i proteina nukleokapside VP24. Istraživanja cjepiva i terapijskih pristupa protiv opasnih uzročnika u značajno su ograničena zbog nedostatka financijskog interesa te rijetko ulaze u klinička istraživanja.
